Kako bi legalno promijenile rod u dokumentima, transrodne osobe u Malti više ne moraju prolaziti kroz procese operacija, sterilizacija i dijagnoza mentalnih poremećaja. Udruge za ljudska prava ovo smatraju velikim pomakom, uz to da je Malta svojim ustavom definirana kao katolička zemlja.
Većina europskih zemalja zahtjeva od trans* osoba da se podvrgnu nizu invazivnih medicinskih procedura, da im se dijagnosticira mentalni poremećaj te da se razvedu ako su u braku, ako žele da im se njihov preferirani rod legalno prizna i koristi u dokumentima.
“Zakon o rodnom identitetu, rodnom izražavanju i spolnim značajkama” ili „Gender Identity, Gender Expression and Sex Characteristics Act“ (GIGESC), koji je jednoglasno usvojen 1. travnja 2015.godine, čini Maltu tek drugom europskom zemljom, iza Danske, koja dopušta transrodnim osobama promjenu legalnog roda bez ikakvih medicinskih ili pravnih intervencija.
Zakon isto tako zabranjuje nepotrebne medicinske zahvate na genitalijama interspolne novorođenčadi, što Maltu čini prvom zemljom u svijetu koja to legalno zabranjuje, poručuju iz ILGA-Europe, europske mreže lezbijskih, homoseksualnih, biseksualnih, transrodnih i interspolnih udruga.
Paulo Côrte-Real, supredsjednik ILGA-Europe, po stupanju zakona na snagu izjavio je kako Maltin zakon može poslužiti kao smjernica za ostale zemlje Europe koje trebaju poboljšati standarde jednakosti svojih LGBTI građana.
Danska je prošle godine postala prva europska zemlja koja dopušta transrodnim osobama zakonsko priznanje roda bez medicinskih intervencija, ali je njihov zakon naložio dobnu granicu od 18 godina te zahtjeva od osoba da čekaju 6 mjeseci prije nego ponovno potvrde svoju želju za legalnim priznanjem preferiranog roda.
Maltin zakon ne zahtjeva period čekanja ili određenu dobnu granicu, već dopušta roditeljima ili legalnim skrbnicima osobe mlađe od 18 godina da podnesu zahtjev za zakonsko priznanje roda u ime osobe.
Isto tako, zakon omogućuje roditeljima ili skrbnicima interspolne djece da odgode upisivanje roda njihovog djeteta na rodni list, što znači da požureni, ozbiljni i nepovratni kirurški zahvati mogu biti izbjegnuti.
Također regulira pružanje zdravstvene skrbi i reformu prikupljanja podataka javnosti. Nadalje, predviđene su mjere u području zdravstva, nediskriminacije i kaznenog pravosuđa radi stvaranja podržavajućeg i inkluzivnog okruženja za trans* i interspolne osobe. Uskoro se uvode i obrazovne politike u školama kojima će se uspostaviti mjere za pružanje podrške, prihvaćanja i razumijevanja za različitosti i kako bi se učenicie međusobno podržavalie. A za budućnost je planirano da se uvede oznaka „X“ uz postojeće „M“ i „Ž“ kao trajna oznaka roda u dokumentima, što bi bilo od izuzetne važnosti za osobe koje se ne identificiraju unutar binarnih okvira.
Arja Voipio, supredsjednica udruge za ljudska prava Transgender Europe, izjavila je da je zahtijevanje sterilizacije, rastave braka i dijagnoze mentalnih poremećaja neprihvatljiva greška prošlosti te da bi ovaj potez trebao inspirirati ostale donosioce zakona diljem Europe.
Odvjetnik i supredsjednik iste udruge, Alecs Recher, izjavio je kako su oduševljenie praktičnim težnjama opsežnog malteškog zakona punog poštivanja. Navodi da je zakon čvrsto sagrađen na tome da svaka osoba ima pravo na samoodređenje, pa tako omogućava trans i interspolnim osobama da budu priznate kao ono što jesu. Također naglašava kako je ovim zakonom postavljeno novo mjerilo za Europu kojem treba težiti.
Zakonsko priznanje roda tako je na Malti postalo brzo, praktično, transparentno i dostupno svima te se izdvaja kao zakon donesen na pravu za samoodređenjem i kao inspiracija za bolje društvo veće inkluzivnosti i međusobnog poštovanja.
Tekst cijelog zakona (na engleskom) je dostupan na stranicama Transgender Europe.
Izvori: http://www.nytimes.com/, http://tgeu.org/, https://nonbinaryinabinaryworld.wordpress.com
Prevela i prilagodila: Saša Iris Pavan