Ja sam kao ti

22. velj 2024.

Kampanja za informiranje i senzibilizaciju o pravima trans i rodno raznolikih osoba 

Ja sam kao ti

Ja sam tvoja suradnica, tvoj roditelj, tvoj brat i sestra, tvoje dijete. Ja sam tvoj susjed i frendica. Ja sam kao ti. Ali na mene gledaju drugačije, jer sam trans.

Ako si ovdje jer te nasmijao video spot s Dianom i Severinom, ili te zaintrigirao neki od naših plakata putem do posla, drago nam je da smo privukli tvoju pažnju.  A ako si kao mi, vjerojatno čitaš vijesti i visiš na društvenim mrežama, a to onda znači i da si  vjerojatno zamijetio_la  razne tekstove o trans osobama i našim životima, nerijetko negativne, pa i uznemirujuće.

Kampanjom “Ja sam kao ti” želimo ukazati na sve ono što nam je kao ljudima zajedničko, ali i da postoje problemi koje ne dijelimo baš svi, a s kojima se trans i rodno raznolike osobe svakodnevno susreću. Bilo da se radi o slučajnom susretu u javnom prijevozu, razgovoru s kolegicama u kantini i/li prilikom posjeta liječniku_ci, često smo suočeni s nerazumijevanjem i reakcijama baziranim na predrasudama i strahu. A mi, kao i ti, želimo biti prihvaćeni i ravnopravni u društvu.

O kampanji Ja sam kao ti:

Ovakva se kampanja provodi prvi puta u Hrvatskoj i s njom želimo ukazati na potrebe i probleme trans i rodno raznolikih osoba, prije svega riječ je o pravu na jednostavan pristup zdravstvenim uslugama i životu bez diskriminacije. Prije nego smo krenuli u pripremu kampanje, agencija Ipsos provela je prvo hrvatsko istraživanje o stavovima javnosti o transrodnosti, metodom telefonske ankete na reprezentativnom uzorku punoljetnih građanki i građana Hrvatske.

  • Istraživanje je pokazalo vrlo ohrabrujući podatak, da bi gotovo 40 % (točno 38 %) osoba prihvatilo transrodnu osobu kao bliskog člana obitelji ili prijatelja, što smatramo značajnim postotkom uključivosti
  • Istovremeno, tek 11 % ispitanih ima negativan dojam o transrodnim osobama, ali misle da drugi imaju negativan stav, konkretno 62 % osoba misli da društvo ima negativan dojam o o nama
  • Znači, nemamo problem s predrasudama – nego imamo problem o predrasudama prema predrasudama, 2/3 građanki i građana smatra da je hrvatsko društvo isključivo i netolerantno – a tome zapravo nije tako i to nas jako ohrabruje
  • Također, gotovo 40 % ispitanih (točno 39 %) u potpunosti prihvaća transrodnost, smatra ju prirodnom pojavom, jednim od mogućih osjećaja rodne pripadnosti, a samo 11 % misli da je to bolest koju ne treba prihvaćati i treba ju liječiti
  • Kad je riječ o konkretnim pravima, ispitani u velikoj mjeri, s natpolovičnom većinom (postocima višim od 50 %) podržavaju veći broj transrodnih prava koja neki žele dovesti u pitanje kao što su:
    • Mogućnost odabira spola u osobnim dokumentima
    • Pravo na korištenje toaleta spola u kojem se osoba izjašnjava
    • Zapošljavanje u poslovima koji uključuju direktan rad s djecom
    • Čak i prava za koja je percepcija da su građanima u velikoj mjeri neprihvatljiva, prema istraživanju podržava veliki broj građana, pa tako 40 % podržava pravo na posvajanje djece, a  35 % operaciju na račun javnog zdravstvenog sustava

Više o trans i rodno raznolikim osobama 

U redu je ako se ne osjećaš kao da znaš mnogo o trans osobama - mnogi ne znaju. No, važno nam je da razumiješ da su trans  i rodno raznolike osobe u nekim područjima života diskriminirane. Zato u nastavku možeš pročitati više.

Od svih nas se očekuje da se ponašamo i izražavamo u skladu s društveno propisanim rodnim ulogama koje su nam dodijeljene na temelju pripisanog spola. Pa tako ljudima koje srećemo automatski pripisujemo kojeg su roda, bez obzira na to što ih ne poznajemo. Rodne uloge društveno su formirane - jasno nam se daje do znanja koja je uloga žene i muškarca, te kako se trebamo ponašati, počevši od emocionalnih karakteristika pa do fizičkog izgleda, odijevanja, ophođenja i sl. Svi_e smo se susreli_e s izjavama kao što su: „to dječaci ne rade“, „ove igračke nisu za djevojčicu“, „to je ženski posao“, „nemoj hodati tako, hodaš kao muško“, itd.

Ove norme duboko su ukorijenjene u nama, a svako je njihovo prekoračivanje neprihvaćeno i/ili ignorirano. Ipak, rodne uloge nisu fiksne, one se mijenjaju i različito tumače, kako kroz povijest, tako i u različitim kulturama. Postoji cijeli spektar rodnih identiteta/izražavanja unutar (ili van) ovih okvira koji su jednako stvarni i životni. 

Diskriminacija i negativan stav prema trans osobama u društvu događaju se upravo zbog postojećih (nametnutih) društvenih obrazaca koji njeguju određenu koncepciju rodnog identiteta te „dozvoljene“ mogućnosti rodnog izražavanja. Tako se događa da je osjećaj našeg roda vrlo često sve drugo, samo ne - osoban i naš. Ove činjenice najviše su svjesne upravo trans  osobe koje žele imati pravo na vlastitu koncepciju rodnog identiteta te živjeti u skladu s identitetom koji osjećaju kao svoj.

Ja sam kao ti

Na što mislimo kad kažemo da je netko trans: Neke osobe osjećaju da je njihov rodni identitet različit od spola pripisanog pri rođenju. Te osobe zovemo transrodnim osobama ili, kraće, trans osobama, iako se sve trans osobe nužno ne identificiraju tako.

Transrodnost je dakle pojam koji uključuje različite načine na koje se osobe izražavaju kada im je rodni identitet drukčiji od spola pripisanog pri rođenju. Trans zajednica je jako raznovrsna, i stoga postoje brojni termini koje transrodne osobe koriste kako bi opisale kako se osjećaju ili identificiraju. Primjerice, katkad se izraz transrodna osoba skraćuje u samo trans, trans*, trans žena, trans muškarac, rodno nebinarna osoba. Najbolje je koristiti izraze i zamjenicu koje svatko_ka od nas sam_a odabere - i zato je najvažnije pitati ako nismo sigurni kako se nekome obratiti.

Trans osobe mogu izražavati svoje rodne identitete i kroz odijevanje, ponašanje ili uloge koje im odgovaraju. Neke osobe tako koriste hormonsku terapiju ili se odluče na operacije, kako bi njihovo tijelo odgovaralo rodnom identitetu. No, neke trans osobe odbacuju tradicionalno shvaćanje roda samo kao “muškog” ili “ženskog”, pa se identificiraju samo kao trans, rodno varijantne, rodno nebinarne, queer ili nešto treće. Trans osobe se, jednako kao i cis osobe, razlikuju po rodnim identitetima (onako kako se osjećaju iznutra), rodnom izražavanju (onako kako se odijevaju i ponašaju) i spolnoj orijentaciji (osobe koje ih privlače).

Nadamo se,  sad kad nas malo bolje poznaješ, nećeš okrenuti glavu sljedeći put kada vidiš da nas netko vrijeđa ili diskriminira.

Nadamo se,  sad kad nas malo bolje poznaješ, nećeš odmah pretpostaviti kojeg smo roda bez obzira na to kako tebi izgledamo.

Nadamo se, sad kad nas malo bolje poznaješ, nećeš vjerovati svakom glupom naslovu na portalu da je bit trans  hir i trend, jer znaš da je riječ o prirodnoj pojavi. Transrodnost, odnosno rodna disforija znanstveno su utemeljeni pojmovi, a ne ideološka pretpostavka ili trend. 

Nadamo se, sad kad nas malo bolje poznaješ, da ćeš vidjeti koliko smo slični i da nas jedino društvo razlikuje, odnosno odvaja.

Ja sam kao ti

Ako se osjećaš kao i mi, pogledaj naše priručnike i proslijedi onima koje bi moglo zanimati:   https://kolektirv.hr/protokol-za-postupanje-sa-lgbtiq-osobama/

Ako radiš u zdravstvu i zanima te kako postupati s trans osobama, pogledaj naš protokol: https://kolektirv.hr/protokol-za-postupanje-sa-lgbtiq-osobama/

Zanima te više? Baci oko na priručnik Put u prostranstvo (djelomično korišten kao izvor teksta).

Posebno hvala Europlakatu, Jutarnjem listu, Radiju Yammat, Uraniji i Severini na suradnji i podršci u kampanji.

crossmenu